Sevilla je glavni grad Andaluzije, te takodjer glavni grad istoimene provincije. Sire gradsko podrucje, ukljucujuci staelitske gradove, broji 1.493.416 stanovnika prema popisu iz 2009.godine. Cime je tako cetvrti grad po velicini u Spanjolskoj. Smjestila se na obalama Guadalquivira na prekrasnom polozaju. Bio je to bogat i slavan grad vec u doba arapske vladavine, a kasnije su iz njega kretali konkvistadori u osvajacke pohode i vracali se donoseci prekooceansko blago. Danas je Sevilla sveucilisni grad i sjediste biskupije, te glavno trgovacko srediste juzne Spanjolske.
Sevilla obiluje umjetnickim blagom, pa je i zbog toga meta mnogih turista. S graditeljskog stajalista gradski su spomenici mjesavina razlicitih stilova: uz blistave spomenike arapske umjetnosti, kao sto su Alcazar i zvonik Giralda, tu su i remek-djela goticke umjetnosti, a medu njima i velicanstvena katedrala. Od 1987. uvrsteni su na UNESCOv popis mjesta svjetske bastine u Europi.
POVIJEST
Prema legendi, grad je osnovao grcki mitoloski junak Heraklo, no prema istrazivanjima zakljuceno je kako je grad osnovan vec u 8.st. prije Krista. Fenicani iz Kartage su ga kolonizirali, a 206. godine osvojio ga je i unistio rimski zapovjednik Scipion Stariji koji je zapoceo obnovu grada kojeg su zvali Hispalis, ali je i osnovao susjedni grad Italicu. Italica je danas najveci rimski arheoloski lokalitet u Spanjolskoj. Za vrijeme sukoba s Pompejem oko 45. godine, Julije Cezar ju je utvrdio zidinama i prozvao Colonia Iulia Romana. U rimsko doba Sevilla je postala vaznim trgovistem etericnim uljima. Nakon pada Zapadnog Rimskog Carstva gradom su dominirali Vandali, a od 461.g. Vizigoti. Kristofor Kolumbo je 1492. godine zaplovio iz andaluzijske luke Huelve na putovanje kojim ce otkriti Ameriku. Otkricem Novog Svijeta, Sevilla je dozivjela neviden razvoj jer je njena trgovacka komora imala ekskluzivno pravo trgovine s Amerikancima. Nakon sto je rijeka Guadalquivir muljem zatrpala luku grad je zapao u gospodarsku krizu iz koje se oporavio tek industrijskim razvojem na prijelazu iz 19. u 20. stoljece. Grad je dobio podzemnu zeljeznicu 2009. godine.
ZNAMENITOSTI
Katedrala u Sevilli
Gradena je od 1401. do 1519. godinenakon rekonkvistena, a njena velicina i cetvrtasti tlocrt bili su diktirani tlocrtom dzamije na kojemu je ona sagradena. Ona je medu najvecim od svih srednjovjekovnih i gotickih europskih katedrala u smislu prostora i volumena. Unutra ima najduzi brodu Spanjolskoj, te je bogato uredena s velikom kolicinom zlata. Od svih stupova i drugih elemenata koje je katedrala iskoristila od dzamije, najpoznatiji je minaret Giralda koji je pretvoren u zvonik. Na njegovom vrhu se nalazi kip, lokalno poznat kao El Giraldillo, koji predstavlja Vjeru. Unutrasnjost tornja ima rampe mjesto stepenica, kako bi se omogucilo mjezinu i drugima da se na konju popnu na vrh.
Dvorac Alcazar
Nalazi se preko puta katedrale, a razvio se od stare gradske maurske palace. Gradnja joj je zapocela 1181. godine i nastavila se vise od 500 godina, uglavnom u stilu Mudejar, ali i u renesansi. Njegovi vrtovi su spoj maurske, andaluzijske i krscanske tradicije.
Torre del Oro
Sat-kula koju su izgradili Almohadi kao straznicu i obrambenu barijeru na rijeci. Lanac je protezan kroz vodu iz baze tornja kako bi se sprijecilo plovila da udju u rijecnu luku.
Gradska vijecnica
Sagradena je u 16. stoljecu u renesansno-pleterskom stilu, majstor graditelj bio je Diego de Riaño. Fasadu prema Plaza Nueva je sagradena u 19. stoljecu u neoklasicnom stilu.
Sveuciliste u Sevilli
Osnovano je 1505. godine. Smjesteno je u izvornom mjestu prve tvornice duhana u Europi, La Antigua Fabrica de duhani, ogromne zgrade u baroknom stilu iz 18. stoljeca; navodno inspiracija Bizetu za operu Carmen.
Plaza de España
Nalazi se u parku Marije Lujze (Parque de Maria Luisa). Izgradjen je po projektu arhitekta Anibala Gonzaleza za sajam Exposicion Ibero-Americana 1929. godine. To je izanredan primjer regionalne arhitekture preporoda, bizarne i visoke mjesavine razlicitih povijesnih stilova, kao sto je Art Deco i Neo-Mudejar, bogato ukrasena tipicnim glaziranim plocicama.
